Golgota

"...Jest!Bosna ta zemlja bezkrajne ljepote,Nosi kroz sav život tragove Golgote,I njivama njenim,šumama i vodom-Struji moćni drhtaj,u kojem se sliva-Sva radost i bieda golema i siva...."

20.02.2009.

Matica Hrvatska i Bosna




Skoro se navršila ravnih stotinu godina odkako je u Zagrebu osnovana »Matica Hrvatska«, jedna od najjačih hrvatskih kulturnih ustanova, koja je bez sumnje imala najviše utjecaja na prosvjećivanje širokih slojeva hrvatskog naroda i odigrala častnu ulogu u nacionalnoj borbi Hrvata u posljednjem stoljeću. »Matica Hrvatska« imala je medju ostalim neosporan utjecaj na pravilnu nacionalnu orientaciju Hrvata Bosne i Hercegovine i njen kulturni razvitak i pravilnu kulturnu orientaciju uobće.
Da bi Matica »mogla i dalje i podpunije vršiti ovu veliku misiju u ovom sveudilj kulturno i gospodarski zapuštenom dielu hrvatske države skoro je u Sarajevu utemeljen Matičin pododbor koji ima da rukovodi akcijom Matičinih kulturnih i prosvjetnih pregnuća u Bosni. Kao znak ozbiljnih nastojanja i želje u tome pravcu Matica će u Sarajevu pokrenuti i jednu reprezentativnu književnu reviju i ,time omogućiti književnoj Bosni da dodje do punog kulturnog izražaja.

Sa zadovoljstvom očekujući i želeći pun uspjeh ovim nastojanjima, mi se ovom prilikom želimo osvrnuti na dosadašnji odnos Matice prema Bosni i kao i odnos Bosne i njenih juniora prama Matici Hrvatskoj sa posebnim obzirom na iznačaj i zasluge ove važne i značajne kulturne ustanove za kulturni i nacionalni razvitak Bosne s posebnim obzirom na njen odnos prama hrvatskim muslimanima i odnos muslimana urama »Matici Hrvatskoj«.

Postanak, poviest i razvitak »Matice Hrvatske« je bez sumnje jedino od najinteresantnijih, poglavlja u poviesti kulturnoga razvitka Hrvata,što je u Bosni malo poznato, pa ćemo se stoga u najobćenitijim potezima osvrnuti na njen postanak i razvitak.

Prva misao o osnivanju »Matice Hrvatske« nikla je u prvim početcima Hrvatskog Preporoda, kada su vodji toga preporoda, mladi Ilirci osjetili potrebu jednoga družtva koje će im pomoći u izvodjenju preporodnih težnja. Tako je još 1836. godine predložio Ljudevit Gaj da se u Zagrebu osnuje »Družtvo za uzgajanje narodnog jezika i literature«. Svoj priedlog Gaj je izložio u molbi Hrvatskom saboru koji je 4. kolovoza 1836. godine prihvatio zakonski članak, kojim se osniva družtvo »za promicanje prosvjete na narodnom jeziku«. Samo je još trebalo izhoditi kraljevu potvrdu za to družtvo. No kako ta potvrda nije dolaizila Ilirci počnu osnivati družtvo za koje nije trebala potvrda izvan Zagreba, počnu osnivati čitaonice i prijatelje »našega narodnog slovstva«. U Zagrebu je oko osnivanja čitaonice poradio grof Janko Drašković, koji bijaše najveća podpora mladih Ilira. I zbilja s mladim Ilircima Drašković pozove Zagrebčane da se upišu za članove čitaonice, koja će imati zadatak da »širi koristne znanosti«. U čitaonici, koja je osnovana 4. kolovoza 1838. niče ideja da se poradi oko gospodarskog preporoda naroda hrvatskoga, pa je tako 1841. osnovano gospodarsko družtvo. Odbor čitaonice zaključi 7. ožujka 1839. da se s čitaonicom, kojoj je glavna svrha čitanje novina i knjiga osnuje novi zbor pod imenom Matica Ilirska, koja će tiskati i u'narod širiti koristne knjige, po uzoru Matice Češke u Pragu. No ovdje je trebala kraljeva potvrda. Zato: Hrvatski sabor zatraži od bana VlašLća da kod kralja izhodi potvrdu »književnog družtva ilirskog« jer »kultura svakog naroda — zaključuje hrvatski sabor — ogleda se u jeziku domovine njegove. Po jeziku domovine nužno se dolazi takodjer do ljubavi rodjene grude, čime se pak podiže i narodna snaga...« No potvrda je uzalud očekivana. Zato iskreni hrvatski rodoljubi utemelje godine 1841. unutar »Narodne čitaonice zagrebačke« posebnu glavnicu iz koje će čitaonica izdavati razne knjige. Tako je nastala »Matica Hrvatska«, koja je već u prvoj godini imala oko 400 darovatelja i 150 utemeljača sa po 50 forinti. Prvim predsjednikom Matice bio je Ljudevit Gaj, koji je punih deset godina radio na kulturnom preporodu Hrvatske, a prvo djelo, koje je tiskala »Matica Hrvatska« godine 1843., jest Gundulićev epos »Osman«.

Daljnja kao i dotadanja poviest »Matice Hrvatske« uzko je vezana sa povješcu narodne misli hrvatske, borbe za političku samostalnost, za hrvatski jezik i hrvatsko ime, za narodnu kulturu i obstahak. Ta borba bila je težka i duga, ali je konačno uspjela. Hrvati su spasili narod od nasilne madžarizacije, spasili narodno ime i državotvornu misao.

Nemala je uloga »Matice Hrvatske« i za pravilni nacionalni i kulturni razvitak bosansko-hercegovačkih Hrvata, a posebno bosanskih muslimana, što mi u ovoj prilici upravo želimo iztaci i naglasiti.

Prije svega Mafeca je odigrala jednu vrlo značajnu ulogu u kulturnoj preorientaćiji muslimana u duhu Zapada i europskog duhovnog života. Poslije okupacije Herceg-Bosne od strane Podunavske monarhije godine 1878. muslimani su se našli u zaista težkom položaju. Nakon petstoljetnog izživljavanja u sferi iztočne kulture i uljudbe muslimani su se morali, ako su htjeli da ih vrieme ne preteče i ne pregazi, naglo obratiti za sto osamdeset stupnjeva na protivnu zapadnu stranu.

Znatnu ulogu u toj preorientaciji izvršila je »Matica Hrvatska«, jer su njena izdanja bila prve dobre knjige na hrvatskom jeziku koje su zašle u muslimanski dom; ona je prva počela izdavati djela značajnijih muslimanskih književnika i u vrlo velikoj nakladi razparčati ih u narodu.Tim izdanjima dala je »Matica Hrvatska« na drugoj strani priliku Hrvatima iz Trojednice, da upoznaju svoje sunarodnjake muslimane iz Bosne, koji su se tada već u veikom broju zanosili hrvatskim nacionalnim idejama. Ovakovim svojim radom Matica je još više poduprla i ubrzala proces nacionalnog razvitka muslimana. I da je taj razvitak i nacionalna borba bila de-etdesetih godina prošlog stoljeća poprimila značenje čitavoga jednoga pokreta — ima se u mnogome zahvaliti upravo »Matici Hrvatskoj«. Sva izdanja koja je Matica izdala ne samo da nikada nisu imala za muslimane kakav uvredljiv sadržaj nego su naprotiv ta izdanja u koliko su govorila o muslimanima i njihovom životu, sadržavala podpuno objektivne i tople izraze; ona su pisana sa upadljivim simpatijama i osjećajima za muslimane. Zato su izdanja »Matice Hrvatske« nailazila na oduševljen prijem kod muslimana.

Nitko od muslimana nije nikako prezao unieti u svoju obitelj Matičina izdanja kao izključivo koristno štivo bez ikakvih natruha, koje bi se sukobljavale s islamskim moralnim i etičkim shvatanjima. Zbog toga su muslimani i podupirali »Maticu Hrvatsku« i želili joj svaki uspjeh u njenom blagotvornom djelovanju. Iz Matičinog izvještaja za godinu 1894., vidimo da je te godine bilo 140 muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji su bili predplaćeni na izdanja »Matice Hrvatske«. Medju prinosnicima .»Matice Hrvatske« nailazimo na ugledne prvake iz posjedničkih redova. Četrdeset begova, što posjednika, što veleposjednika, bili su predplatnici »Matice Hrvatske«. Medju ostalim bili su to: Omerbeg Sulejmahpašić iz Bugojna, Ibrahimbeg Miralem iz D. Vakufa, Dervišbeg Gradaščević iz Gradačca, Osmanbeg Abasbegović iz Modrica, Sulejman-beg Filipović iz Ključa, Mustaj-beg Uzeirbegović iz Maglaja, Esad ef. Kulović iz Sarajeva, Ismetaga Merhemić iz Sarajeva, Ademaga Mešić iz Tešnja, Fehim-aga Kučukalić iz Bos. Šamca i mnogi drugi. Ovaj je broj od godine 1894. sve više rastao ali nažalost ne razpolažemo podatcima kako je ova stvar tekla dalje i kako stoji danasi, ali svakako, mislimo, dobro, jer samo tako Matica zaslužuje.
Pored toga su mnogi sarajevski gimnazijalci i preparandisti primali i čitali izdanja »Matice Hrvatske«, a osmanaest slušača Šeriatske sudačke škole bili su takodjer predplatnici »Matice Hrvatske«. Čitajući Matičina izdanja muslimanska se je omladina preko tih izdanja zadojila najviše hrvatskim nacionalnim idejama i time je Matica neosporno mnogo dopriniela nacionalnom osvješćivanju muslimana.

Uz to je Matica dopriniela vrlo mnogo i kulturnom razvitku muslimana međju ostalim i time, što je izdala nekoliko djela naših književnika. Tako je Matica izdala, nekoliko djela Osman-Nuri Hadžića u kojima je on u zajednici sa Ivanom Miličevićem (Osman-Aziz) zalago za napredak muslimana u kulturnom i ekonomskom životu, te hrvatski nacionalni preporod. Od značajnih djela muslimanskih pisaca, koje je izdala »Matica Hrvatska« spominjemo najbolji muslimanski predratni roman »Zeleno busenje« od Edhema Mulabdića; »Bez svrhe«, »Bez nade« i »Na pragu novog doba« od Osmana-Aziza; »Bajram žrtava« i »Dobri Bošnjani« od Alije Nametka; »Haremske novele« od Ahmeda Muradbegovića; »Iz bosanske romantike« od Šemsudina Sarajlića; biografski leksikon »Znameniti Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini« od dr. Bašagića, i druga. Medju starijim izdanjima »Matice Hrvatske« koja su u muslimanskoj sredini jako obljubljena iztiče se posebno »Zmaj od Bosne« od Eugena Tomića, djela Šenoe, Djalskog i t. d.

Valja spomenuti i veliku zaslugu »Matice Hrvatske« što je toliko dopriniela svojim zbornicima očuvanju narodnog blaga muslimana, izdavši nekoliko knjiga muslimanskih junačkih pjesama kao i zbirkama ženskih pjesama, izašto su joj muslimani osjećajno zahvalni.

Muslimanski književnici nailazili su na liep priem kod Matica Hrvatske, a njeni ljudi su iiviek sa simpatijama promatrali razvitak muslimana i bezbroj puta posvjedočili svoje želje da se muslimani što Više razviju. Pa i današnji predsjednik »Matice Hrvatske«, jedna od najmarkantnijih kulturnih figura suvremene Hrvatske - a takovi su ljudi uviek vodili Maticu — imade vrlo mnogo ljubavi za muslimane, koji ne će nikada zaboraviti veliki doprinos »Matice Hrvatske« za njihov kulturni procvat.

Prema najnovijim obavještajima Matica je dala u tisak tri nova djela muslimanskih pisaca koja izlaze u reviji njenih jubilarnih izdanja povodom stogodišnjice obstanka i to jedno od A. Muradbegovića, drugo od H. Mulića i treće od Sarajlića dok je skoro izišla u njenim izdanjima Nametkova sbirka novela "Zaobrat".


"Novi list",br.735.

Golgota
<< 02/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728


MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
17151

Powered by Blogger.ba